Blog

Saopćenje povodom besmislenih ubistava vjernika u Islamskom centru u Quebec-u

30. 01. 2017.
Bosnian Muslim Community in Canada

Statement on Senseless Killings of Worshipers at the Islamic Center of Quebec

The Bosnian Muslim Community in Canada is deeply grieved and shocked at last night’s senseless killings of worshippers at the Islamic Cultural Centre of Quebec in Quebec City.

Innocent Canadians have been murdered in their place of worship and refuge by this terrible act of terror. As we pray for those who have lost their lives, the injured and their loved ones, we ask all fellow Canadians to stand together against Islamophobia and xenophobia in all their forms.

As Quebec government and law enforcement officials take action against those who have committed these hate crimes we call upon the Canadian Muslim community who may experience Islamophobia to report acts of hate and bring them to the attention of the government, the law enforcement and our fellow citizens.

As Canadians from Bosnian Muslim origin (Bosniaks) who have been embraced as refugees in this great country after having escaped aggressive war, persecution, ethnic cleansing and genocide in their homeland more than two decades ago (1992-‘95) we know how much tragedy can be brought because of blind hatred, extreme nationalism and religious fanaticism.

Let us not forget that we are all Canadians and we are all bound by this tragedy together. Let us reaffirm our commitment to the values of Canadian pluralism, living together in peace and prosperity and not allow anyone to divide us through hatred and violence.

IMG_4147

This candle was placed by one of our Canadian neighbors at the entrance of the Mosque next day after the Quebec tragedy. This simple gesture speaks volumes of the sympathy and support in our community. Our ❤and prayers go out to the victims and their families.

30.01. 2017.

Bošnjačka islamska zajednica u Kanadi

Saopćenje povodom besmislenih ubistava vjernika u Islamskom centru u Quebec-u

Bošnjačka islamska zajednica u Kanadi duboko je ožalošćena i šokirana nedavnim besmislenim ubistvima vjernika u Islamskom kulturnom centru u Quebec City-ju.

U ovome strašnome aktu terora ubijeni su nevini Kanađani u svome vjerskome objektu. I dok se molimo za sve one koji su izgubili svoje živote, povrijeđene i njihove najmilije, pozivamo sve Kanađane da zajedno ustanu protiv islamofobije i ksenofobije u svim njihovim oblicima.

Dok Vlada i snage za sprovođenje zakona Quebec-a poduzimaju mjere protiv onih koji su počinili ove zločine iz mržnje, mi pozivamo kanadsku muslimansku zajednicu koja bi se mogla naći pod udarom islamofobije da prijave sve akte mržnje vladinim institucijama za sprovođenje zakona te skrenu pažnju na njih svojim sugrađanima.

 
Kao Kanađani, Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine, koje je ova velika zemlja prihvatila kao izbjeglice nakon što su izmakli agresiji, protjerivanju, etničkom čišćenju i genocidu u svojoj domovini prije više od dvije decenije (1992-’95.), mi znamo koliko tragedije može donijeti slijepa mržnja, ekstremni nacionalizam i vjerski fanatizam.

Nemojmo zaboraviti da smo svi mi Kanađani i da nas ova tragedija veže sve zajedno. Ponovo potvrdimo našu posvećenost vrijednostima kanadskoga pluralizma, živeći zajedno u miru i prosperitetu, i ne dozvolimo nikome da nas dijeli mržnjom i nasiljem.

P.S. Svijeća sa srcima sa slike ostavljena je na ulazu u našu džamiju u ponedjeljak, sljedeceg dana nakon tragedije, od strane nepoznatog kanadskog komšije. Ova jednostavna gesta ljudskog saosjećanja i podrške govori mnogo. Naša❤i naše dove su sa žrtvama i njihovim familijama.

Islam

Allah - The one and only God

Islam je vjera koja se temelji na Kur`anu – posljednjoj Allahovoj dž.š.1 objavi – i Hadisu – praksi poslanika Muhammeda, s.a.v.s.2.

Islam je program za cjelokupan ljudski život. To znači da islam pokriva sve aspekte života: individualni, bračni, porodični, ekonomski, politički, itd. Prema tome, pripadnici islama su obavezni da u svakom trenutku svog života djeluju i ponašaju se u skladu sa propisima islama, slijedeći pri tom praktični primjer posljednjeg Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Pripadnost islamu očituje se javnim pronunciranjem (izgovaranjem) šehadeta kao najviše Istine. Tekst šehadeta glasi:
Ešhedu en laa ilaahe illallaah;
ve ešhedu enne Muhammeden ‘abduhuu ve resuuluhuu.
(Svjedočim da nema boga osim Allaha;
i svjedočim da je Muhammed Njegov (Allahov) rob
i poslanik).

Islam znači pokornost Allahu dž.š., kao najvišem autoritetu.
Ta pokornost se postiže:

  • vjerovanjem u istine islama;
  • izvršavanjem propisanih dužnosti i apstiniranjem (suzdržavanjem) od zabrana, i
  • moralno-etičkim ponašanjem i vladanjem.

Islam znači i “mir”, pošto pokoravanje autoritetu Allaha
dž.š. donosi mir i spokojstvo.
1 Dželle ša`nuhuu na našem jeziku znači Uzvišeni, i upotrebljava se pri pomenu
Allaha atributivno. Kod muslimana je više u upotrebi sintagma subhaanehuu ve
te’aalaa
2 Kad spomenemo ime Allahovog dž.š. Poslanika, lijepo je dodati “alejhis-selam“
(neka je mir s njim) ili “sallallaahu ‘alejhi ve sellem“, što u suštini znači isto.

Prvo se u pisanju označava skraćeno a.s., a drugo s.a.v.s. Osoba koja živi životom pokornosti Allahu dž.š. zove se muslim(an).

Iz Kur’ana i Hadisa razumijemo, a i nauka nas navodi na takav zaključak, da je čitav pojavni svijet (svemir i sve što postoji) u odnosu islama (pokornosti) prema Stvoritelju, jer se
besprijekorno pokorava Njegovim zakonima.

Za razliku od mnogih drugih stvorenja, čovjek je biće kojem je Allah dao ograničenu autonomiju i mogućnost izbora, pa on odatle ima slobodu da u životu bira između poslušnosti i
neposlušnosti, pravog puta i stranputice. Ali, njegov slobodan izbor nužno rezultira određenim posljedicama.

Opredjeljenje za poslušnost Stvoritelju donosi mu miran i uravnotežen život na ovom svijetu i uživanje u Džennetu (Raju) poslije smrti i proživljenja; biranje neposlušnosti ga vodi nemirnom i traumatičnom životu na Zemlji, a u vječnom životu ga čeka Allahova dž.š. srdžba i kazna.

Primjer pozicije čovjeka na Zemlji moguće je donekle uporediti sa položajem studenta, koji može izabrati put napornog i odgovornog rada, i zahvaljujući tome uspjeti, ili se opredjeliti za nerad i neodgovornost, i zbog toga poslije imati tegoban život.

Kur`an spominje dobro, u generalnom smislu, pod terminom “ma’aruuf”, a zlo pod terminom “munker”, i zahtijeva od svojih sljedbenika da budu pobornici dobra i protivnici zla. Pod riječju džihad, oko koje postoje teške predrasude i miskoncepcije (nerazumijevanja), islam podrazumijeva isto ono što sugerišu ova dva termina. Prema tome, džihad je borba protiv zla u najširem smislu riječi, počev od zla u nama samima, pa do svakog oblika zla u kojoj god formi i sferi života se pojavilo.

 

Kur`an

Quran - The holy book of Muslims

Kur`an je posljednja Allahova dž.š. objava, poslata kao uputa i vodič cijelom čovječanstvu za sva vremena. Potreba za objavom Kur`ana bila je uslovljena činjenicom da je prethodno objavljena Allahova dž.š. knjiga Indžil, kao i objave poslate ranije, bila do te mjere iskrivljena da u postojećem tekstu nije mogla služiti inicijalno (prvobitno) zamišljenoj svrsi vođenja ljudskog roda Pravom putu.

Ni u jednoj biblijskoj verziji orginalno učenje Indžila danas nije moguće prepoznati.

Isa, a.s., je pozivao narod (potomke Israilove) vjeri u jednog Boga, izvršavanju istih temeljnih propisa i istom moralno -etičkom kodeksu, kao i svi poslanici prije njega. U brojnim knjigama Novog zavjeta, uključujući i četiri Evanđelja, teško se prepoznaju obrisi tragova orginalne Božanske objave kakvu je On podario ljudima. Konfuzno se miješa koncept monoteizma i politeizma, pa se nameće neodoljiv dojam da se daleko veći akcent stavlja na Isusa kao, tobožnjeg, “Božijeg sina”, nego na istinskog Boga (“Oca” u biblijskom trojstvu). I ostala načela
vjerovanja nisu ostala pošteđena od preinaka. Zatim, temeljni propisi, koji su predstavljali sastavni dio svih Allahovih poruka, potpuno su izgubljeni ili u velikoj mjeri deformisani.

Sve je to imalo za posljedicu da je i moralno-etički koncept, koji je u suštini bio isti u svim Božanskim objavama, doživio osjetna skrnavljenja.

Kur`an je poslat da ispravi zastranjivanja u vjerovanju, obnovi tevhid, tj. vjeru u Jednog Boga, i uspostavi propise i norme ponašanja koji će moći voditi čovječanstvo pravim putem i obezbijediti mu mir i spokojstvo na ovom prolaznom
svijetu i trajnu sreću i blagostanje u vječnom životu. Objavljivanje Kur`ana je trajalo oko 23 godine, od čega nepunih 13 u Meki i oko 10 godina u Medini. Tekst Kur`ana je brižljivo zapisivan, kako je proces revelacije (objave) tekao, a čuvan je i putem institucije “hifza” (memorisanja, učenja napamet).

Prije svoje smrti, 632. godine, Muhammed, s.a.v.s., lično je odredio poredak Kur`anskih poglavlja (njih 114). Za vrijeme III halife Osmana ibn Affana (vladao od 644. do 656. godine) sačinjeno je 6 prijepisa Kur`ana pod budnim okom komisije hafiza. Dva od ovih 6 primjeraka su sačuvana do danas: jedan je pohranjen u Topkapi, muzeju u Istanbulu, a drugi u Taškentu. Nacionalna biblioteka u Karačiju (Pakistan) sadrži kopiju taškentskog orginala.

Svi primjerci koji su proizvedeni od doba halife Osmana do današnjih dana tekstualno su identični prvobitnim primjercima. Činjenica da je Kur`an, neosporno, sačuvan u svom autentičnom (tj. od Allaha dž.š. objavljenom) tekstu, kao i podatak
da su savremenim naučnim saznanjima nedvosmisleno verificirani (potvrđeni) brojni njegovi ajeti, koji upućuju na određene fenomene u prirodi, kao i iskustva o pragmatičnosti, logičnosti i svrsishodnosti Kur`anskog programa života, nepobitno
upućuje na nadnaravno i nadljudsko, dakle, Božansko porijeklo ove knjige.

Hadis

Prophet Muhammad p.b.u.h. and his teachings - hadis

Hadis podrazumijeva izreke, savjete i način života posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s., od momenta kada je počeo primati Alahovu dž.š. Objavu 610., pa do njegove smrti 632. godine.

Osim toga, svaki postupak učinjen u njegovom prisustvu i od njega odobren smatra se sastavnim dijelom Hadisa.
Riječ “hadis” filološki (jezički) znači “izjava”, i široko je poznat i pod imenom Sunnet, što znači praksa, tradicija ili model života, s tim što je pojam sunnet općenitiji od pojma hadis.

U Arabiji je u doba Muhammeda, s.a.v.s., svako pleme imalo svoj sunnet ili porodičnu tradiciju, preuzetu od predaka i striktno prakticiranu u privatnom i društvenom životu.
Međutim, Sunnet u kontekstu života Poslanika, s.a.v.s., podrazumijeva socijalni i legalni kodeks koji je on ustanovio kao model života i ponašanja za sve muslimane.
Hadis (ili Sunnet) je najbolji i najkompetentniji komentar Kur`ana.

Na hiljade hadisa je zabilježeno i sačuvano do naših dana u dobro organiziranim zbirkama, od kojih su najpoznatije:
Buharijin Sahih i Muslimov Sahih. Obje zbirke nastale su nešto više od dvije stotine godina poslije smrti Muhammeda, s.a.v.s.
Hadisi su bilježeni oprezno, a kriterij odabiranja je bio vrlo strog. To najbolje pokazuje podatak da je Buharija, na primjer, od oko 600 hiljada prikupljenih hadisa u svoju zbirku uvrstio
samo 7.275.

Poslije Kur`ana, Hadis je najmeritorniji izvor islamskog učenja.